Jelena Mrnjavčević – Emili Dikinson srpske poezije

by | Sep 14, 2020 | ZABAVA & UZIVANJE

Da li ste čuli za Jelenu Mrnjavčević?
A za monahinju Jefimiju?

To je, zapravo ista osoba, a mnogi je smatraju prvom srpskom pesnikinjom, tj. književnicom. Koliki je značaj imala za srpsku književnost, govori i činjenica da je svrstana u red eminentnih evropskih književnica, pored vizantijske umetnice Ane Komnine i grčke književnice Sapfo.

O njenom životu pre udaje za čuvenog despota Uglješu Mrnjavčevića se malo zna. Rođena je oko 1350. godine kao ćerka uglednog vlastelina u državi cara Dušana, kesara Vohine. Uživala je u svim blagodetima i bogatstvu koje je mogla da ima ćerka jednog vlastelina i imala sve uslove za dobro obrazovanje.

Otac Jelene Mrljavčević je bio u pratnji cara Dušana prilikom njegove posete Svetoj Gori 1346. godine. Kako je poticala iz dobre porodica, udaje se za srpskog despota Uglješu Mrljavčevića sa kojim je dobila sina.

Uglješa Mrljavčević je ubrzo postavio vlast u južnim srpskim oblastima, a prestonicu njegove države pod imenom Ser, vizantijski vladar Jovan Kantakuzin nazvao je „velikim i divljim gradom“. Zajedno sa svojim bratom Vukašinom Mrjavčevićem pokušao je da spreči prodor Turaka u Evropi, ali je nastradao u Maričkoj bici 1371. godine.

Kako su nastala prva književna dela Jelene Mrnjavčević

Vrlo brzo je stekla utočište pod krovom kneza Lazara Hrebeljanovića. Dolaskom na njegov dvor, Jelena Mrnjavčević je dobila zaštitnika upravo u liku kneza Lazara. Kako je bila nemačkog roda i u srodstvu sa kneginjom Milicom, Jelena je povratila onaj status i položaj koji je joj po svemu pripadao.

Nažalost, imala je teške momente gubitaka dragih osoba, jer je izugubila oca, muža u Maričkoj bici i četvorogodišnjeg sina.

Njena tuga i bol pretočili su se u reči, pa je tako i nastalo njeno prvo poetsko delo ”Tuga za mladencem Uglješom”, koji je postao njen prvi sačuvani književni rad. Ova poema sadrži religijska osećanja, pa je ujedno i svojevrsna molitva. Izgravirani na srebrnom diptihu, ovi stihovi se sada nalaze u sigurnim rukama hilandarskih monaha.

Za Jelenin oporavak veliki značaj je imao Knez Lazar Hrebeljanović, međutim, nakon Kosovske bitke, kneginja Milica i Jelena odlaze u manastire Župonja i Ljubostinja, gde Jelena dobija svoje monaško ime – Jefimija.

Ovo je bio povod da sastavi svoje drugo najpoznatije delo ”Pohvala knezu Lazaru”, a zatim i ”Zapis na Hilandarskoj zavesi”.

Njen značaj za srpsku književnost i poeziju obeležava se tradicionalno od 1971. godine u Trsteniku na svečanosti ”Jefimijini dani”. Tokom ove manifstacije se dodeljuje nagrada ”Jefimijin vez” za najbolje pesničke stihove.

error: Content is protected !!